Drugi međunarodni eno-gastro festival WineRi, okupio je u Pomorskom i povijesnom muzeju Hrvatskog primorja u Rijeci 70 izlagača koji su izložili više od 300 etiketa vina od autohtone žlahtine sa Kvarnera do slavonskih vinarija Kutjevo, Feravino, Iločki podrumi, Krauthaker, Perak, Kolar…
Enolog PZ Vrbnik Dominik Gršković vodio je radionicu o žlahtini, na kojoj je kušano sedam žlahtina vinarija PZ Vrbnik, Šipun – Ivica Dobrinčić, kuće vina Ivan Katunar, vinarije Katunar, Frajona, Gospoja i Pavlomir, berbe 2016 i 2017. godine.
Dodao je da je uzgajanje sorte žlahtina, način života, dio tradicije koja seže još iz Perzije, koja je pradomovina žlahtine, a još u 13. stoljeću statutom se na otoku Krku štitila domaća proizvodnja vina, jer nije bilo uvoza vina dok je bilo domaćeg. Pisani tragovi o autohtonoj žlahtini na Krku postoje iz 1853. godine. Autohtona sorta je i jarbola, belina, te od crnih sorata sansigot ili sušćan crni, kamenina, debejan…
Ipak, žlahtina je “hraniteljica generacija” na Kvarneru, jer je tu najvažnija sorta vinove loze, iako žlahtina sa 151 hektarom vinograda od čega 102 ha u Vrbničkom polju, predstavlja tek 0,7 posto od ukupno 20.000 ha pod vinogradima u Hrvatskoj. Radio se o milijun i 40.000 loza.
S druge strane, autohtona sorta jarbola je spašena, a do danas je posađeno 6000 trsova jarbole, te se dana obrađuje svega 30 posto površina (10 do 15 ha) od nekadašanjih “zvonejske njivi”.
Gršković ističe da se žlahtina danas kod nas uzgaja od Primorja, Istre do Vukovarsko-srijemske županije, ali da se zbog preblagih zima posljednjih godina na Kvarneru, dolazi do nesklada šećera i kiselina. Osim toga, dvije meterološke stanice u Vrbničkom polju, gdje više nema mjesta za nove vinograde, ove godine zabilježile 700 litra kiše u samo dva mjeseca.
Kako se čulo, žlahtina traži pravovremenu berbu, ali i brzu preradu grožđa, zbog fermentacije. Dakle, vinograd žlahtine traži slugu, a ne gospodara, zaključio je Gršković.
Davor Zdjelarević se nakon prodaje nekretninskog dijela vinskog biznisa u Brodskom Stupniku, koji je preuzeo Božo Galić iz Kutjeva, pokrenuo prvu difuznu vinariju, putem suradnje s 20-ak ponajboljih vinarija u Hrvatskoj i regiji, te je nakon 30-ak godina stvorio Zdjelarević selekciju (Z.W.S.). Riječ je o malim serijama do 5000 litra vina, autohtonih domaćih sorata, koje je predstavio i u Guvernerevoj palači. (M. Petković)
Foto: M. Petković