Ženski vikend u Srijemu. Evo kako je žensku ekipu oduševio Ilok!

Znate li gdje Dunav ljubi nebo, gdje su najljepši zalasci sunca koje nestaje u vinogradima traminca? Gdje je spoj prošlosti i sadašnjosti toliko zanimljiv da ne želite prestati istraživati? Gdje je hrana toliko zanimljiva, a tanjuri kreativni jer se na njima nalaze spojevi kultura i običaja?

Sve odgovore na ova, ali i mnoga druga pitanja vezana za Srijem, dobile su brojne žene koje su provele Ženski vikend, Women’s days by modniALMAnah, u srcu Srijema, u prekrasnom Iloku.

“Pitoreskni Ilok, smješten je na desnoj obali Dunava, okruženom brežuljcima Fruške gore, ovaj put je bio domaćin Ženskog vikenda Hrvatskom pričajući priču o tome kako tijekom jednog vikenda istražiti najistočniji dio Hrvatske na ženski način”, kaže Alma Premerl Zoko, novinarka i modna savjetnica, te autorica programa Ženskog vikenda Hrvatskom otkrivajući kako je Srijem uvijek omiljena destinacija brojnih žena.

Razlog je vrlo jednostavan – Ilok kao najistočniji grad Hrvatske intrigira svojom bogatom poviješću, ali i priča priču o sadašnjosti koja isprepliće sadržaje i doživljaje koji pune srce i dušu.

Ženski vikend je počeo na uobičajen način za Srijem. Domaćini – Lidija i Anđelko Šaravanja, otvorili su vrata svoje luksuzne vile Dunavski san, zaželjevši dobrodošlicu ženama iz cijele Hrvatske. Nisu oni jedini gdje se može spavati u Iloku (na raspolaganju su hotelski smještaji u Starim podrumima Iločkih podruma i u hotelu Dunav, te u ostalim privatnim smještajima) ali na ovom mjestu su sve žene doživjele pravo Srijemsko gostoprimstvo.

Dok se ženska ekipa smještala u luksuzne apartmane kućom se širio miris kolača (tipična dobrodošlica na ovoj lokaciji) te se nazdravljalo vikendu orahovcem ili šljivovicom, tipičnim ‘oštrim’ pićima ovog kraja.

Tijekom vikenda domaćini su pripremili i Srijemski stol za doručak, na kojem u se našle domaće tople kiflice te slani i slatki specijaliteti s lokalnih OPG-ova. Uvečer, u zalazak sunca, na ovom mjestu su svi naučili i kako se kuha fish i to sa svježim ribama Dunava na kojeg vam, s ove lokacije puca pogled.

Njih su za ovaj ženski vikend donijeli i cijelu radionicu domaćeg fiša odradili članovi ribolovnog društava ŠRD Kečiga – Šarengrad, Jozo Grbeš i Zdravko Pajić.

Vikend u Srijemu je vrlo intenzivan, posebno želite li vidjeti većinu sadržaja, pa je ženska ekipa vikend počela u petak u ranim poslijepodnevnim satima kad se oglasila sirena popularnog vozila kroz Ilok – električnog vlaka Traminac Express.

Vrata vlakića otvorila je Vesna Štajner iz Iločkih podruma želeći dobrodošlicu i pozivajući okupljene dame na jedinstvenu vožnju ulicama Iloka. Dok je vlak vozio gradskim ulicama, Vesna je na zanimljiv način predstavila Ilok, te svaki detalj grada potkrijepila zanimljivom pričom najavljujući dolazak na položaje vinograda s kojih puca pogled na ovaj grad.

Nakon položaja Vukovo, oduševljenje putnica u vlaku, nastalo je dolaskom na Principovac, poznato ladanjsko imanje iz 19. stoljeća. Danas je to jedno od najprestižnijih mjesta s pogledom na Ilok. Nalazi se samo četiri kilometara od središta grada Iloka na brežuljku, usred 125 ha istoimenog vinograda.

U povijesti je Principovac pripadao talijanskoj kneževskoj obitelji Odescalchi (oni su imanje tako i nazvali), a danas je ovaj turistički biser u vlasništvu Iločkih podruma, koji su imanje oplemenili vidikovcem, mini igralištem za golf i restoranom s ponudom specijaliteta kroz kojih se sljubljuje eno gastro prošlost i sadašnjost.

Dio priče o Principovcu brojne su žene čule i u Iločkim podrumima koji se nalaze u srednjovjekovnoj jezgri Iloka. U vođenoj turi kroz Stare podrume iz 15.i 16. stoljeća, Ines Čuvardić je ispričala priču o podrumima ‘ispod starog grada’ prolazeći vremenskom lentom koju su dijelom obilježile i popularne arhive koje su brižno čuvane na ovom mjestu.

Najstarija arhiva vina datira iz 1947.godine, a riječ je o Tramincu vrhunskom, koji se posluživao i na krunidbi kraljice Elizabete II 1953. godine.

Boraveći u Starim podrumima brojne žene su saznale kako se zapravo nalaze ispod velebnog dvorca Odescalchi omeđenog zidom/ utvrdom, a u kojem se danas nalazi Muzej grada Iloka – opći zavičajni muzej, osnovan 1952. godine kao Gradski muzej.

Nalazi se na dva kata dvorca Odescalchi, objedinjuje različite zbirke (od arheoloških do suvremenih) pričajući priču o istaknutim kulturnim i socijalnim miljeima grada Iloka. Nakon muzeja, put prirodno vodi do Franjevačke crkve i svetišta Sv. Kapistrana zaštitnika grada.

U posljednjoj fazi obnove ovog svetišta sudjelovao je proslavljeni arhitekt Herman Bollé čiji će ‘potpis’ prepoznati brojni ljubitelji umjetnosti i arhitekture.

Sadašnji toranj izgrađen je 1913. (nova zvona postavljena su 1927. godine), a kako je i ova građevina Iloka odolijevala brojnim povijesnim trenucima važno je reći kako je 500. godišnjicu smrti sv. Ivana Kapistrana (1956.) značajna i po tome što je upravo tada obnovljen samostan kojeg je i danas moguće razgledati.

U turistički obilazak svetišta povesti će vas fra Grgur Blažević, na poseban način pričajući o povijesti Franjevaca u Iloku, ali i opisujući način na koji ovaj crkveni red od davnina, ali i danas oblikuje život Iločana.

U obilasku svetišta dopustit će da zavirite u impozantnu knjižicu, ali i dijelove samostana koji su otvoreni za građanstvo a koje kroz godinu pružaju mogućnost boravka u ovom duhovnom središtu Iloka brojnim obiteljima.

Koja je još posebna građevina u Iloku?

Obilazak starog grada svakako je zanimljivo završiti u Gradskoj knjižnici koja priča zanimljive detalje o prošlosti ovog kraja. Isprva nazvana Hrvatskom građanskom čitaonicom (tada smještenoj u kući Šamšalović koju je 1885. godine posjetio biskup Strossmayer) i sama je odolijevala vremen i povijesnim zbivanjima da bi danas (tijekom povijesti, pa sve do danas, knjižnica je doživjela 3 ratna razaranja) smještena na samom trgu Nikole Iločkog knjižnica postala mjesto okupljanja brojnih ljubitelja knjige ali i zbivanja.

Upravo knjižnica bila je idealan prostor za održavanje nekoliko tipično ženskih radionica koje su specifične za ovaj program.

Ženske radionice počele su beauty radionicom s dm-om kroz kojeg su sve žene naučile kako se opustiti jednostavnim vježbama lica, ali i naučile koliko proizvoda je potrebno za dnevnu make up rutinu. Sve žene oduševile su se dm poklon boxom s proizvodima robne marke ovog lidera na tržištu, kojeg je upotpunila make up škola s vizažisticom Magdalenom Marić koja je za dnevni look Srijemom koristila novitete iz Naj Oleari kolekcije.

Opuštene, kvalitetno njegovane dm beauty rutinom, te make up-om koji je naglasio najljepše na licu svake žene, sve žene su sudjelovale i u modnoj školi s modnom savjetnicom Almom Premerl Zoko. U fokusu su bili različiti modeli pulovera iz aktualne kolekcije modnog brenda C&A koje je Alma koristila za čitav niz korisnih savjeta kako ovaj popularni jesenski odjevni predmet prilagoditi vlastitoj građi tijela.

Kako su se i dame na Ženskom vikendu Hrvatskom složile, sve što je super, kratko traje, pa se tako i boravak u Srijemu bližio kraju. Na putu prema Zagrebu, Srijem je ponudio još nekoliko zanimljivih atrakcija. Na putu prema Vukovaru, na vratima muzeja Vučedolske kulture nedaleko Vukovara okupljenu je žensku ekipu dočekala vodičica Katarina Anđelković, mlada i perspektivna žena koja nije krila strast i ljubav prema kraju u kojem živi.

Na poseban je način ispričala priču o impozantnoj Vučedolskoj kulturi, pokazala najvišu točku Vodotornja s koje je pucao pogled na Vukovar, ali i povela okupljenu grupu ulicama grada heroja sve do mosta Jeana Michela Nicoliera na čijoj se sredini nalazi granica kojom se iz Srijema ulazi u Slavoniju.

Cijela je granica jednim korakom prešla granicu na mostu, noseći prekrasne uspomene iz Srijema, uz obećanje da će se u ovaj dio Hrvatske vratiti sa svojim obiteljima. Bez obzira prelazeći iz Srijema u Slavoniju ili Slavonsku rutu završavajući u Srijemu.

“Programi jesenskih Ženskih vikenda Hrvatskom već su kreirani, pa sve žene, majke, kraljice su pozvane na programe kroz koje će se ispričati priča o Šibeniku i njegovoj okolici (24. – 26.11.) ali i prijeći u susjednu Sloveniju, točnije u Rogašku Slatinu gdje čeka priča o lječilištu za čiji je nastanak zaslužan Petar Zrinski (15. – 17. prosinca)”, kaže Alma

Foto: Nikola Zoko

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)