ZELENA OAZA U SRCU SLAVONIJE: Vole je planinari, biciklisti, ljubitelji aktivnog odmora i netaknute prirode

Biciklizam | Foto Borna Subota / TZ PSŽ

Mir i tišina, opuštanje u debeloj hladovini šume, kupanje u aquaparku, adrenalinski izazov i vrhunska vina Svijeta graševine…, ima li ljepše pozivnice za posjet Požeško-slavonskoj županiji?

Vole je planinari, biciklisti, ljubitelji aktivnog odmora i netaknute prirode, ova zelena oaza u srcu Slavonije jedna je od pet gora Požeško-slavonske županije i mjesto za svaku preporuku zaželite li se ljetovanja daleko od gužvi.

Aquapark Shhhuma | Foto Borna Subota / TZ PSŽ

Park prirode i UNESCO geopark Papuk s pravom nosi epitet najljepše gore Slavonije, a otkrivamo zbog čega je jedan od njezinih najjačih aduta.

Za aktivno ljeto

S papučkih vrhova puca prekrasan pogled, znaju to planinari, brdski biciklisti, slobodni penjači… Ne trebate biti u top formi da biste prošetali šumskim stazama i na obodu Papuka otkrili ostatke veličanstvenih srednjovjekovnih gradova i njegov bogat biljni i životinjski svijet. U papučku avanturu najbolje je krenuti iz Velike, službenog ulaza u Park prirode. Tamo je Adrenalinski park Duboka s dva poligona među krošnjama. Onaj s 12 elemenata je za nešto iskusnije, dok niži s devet elemenata neće propustiti klinci.

Adrenalinski park Duboka | Foto Borna Subota / TZ PSŽ

Kupanje u šumskom okruženju

U Velikoj je i moderni Aquapark Shhhuma, još jedna atrakcija za sve one kojima je ljeto sinonim za kupanje. U zagrljaju Papuka na više od 17 tisuća četvornih metara očekuje vas šest bazena, među njima i onaj olimpijskih dimenzija, vodena gljiva, tobogani, spora rijeka s vodenim barom, dječji vodeni toranj, prskalište… Dakle, na Papuk se bez kupaćeg ne ide.

Opuštanje uz bazen | Foto Borna Subota / TZ PSŽ

Tu je nekad bilo Panonsko more

Nekad su na ovom prostoru živjeli morski psi, kitovi, dupini morske medvjedice, nosorozi… Bilo je to prije više od 16 milijuna godina kada je Papuk bio dio slavonskog arhipelaga, otok u Panonskom moru. Ovu lijepu priču otkrit ćete u Kući Panonskog mora u Velikoj, tamo će se djeca igrati s morskim pijeskom na interaktivnom podu, pokušat će pronaći izlaz iz zelenog labirinta, fotkat će se s morskim psima ili nosorogom…

Kuća Panonskog mora | Foto Borna Subota / TZ PSŽ

Atraktivna vinska destinacija

Vinoljupci već znaju da se na padinama Papuka nižu vinogradi s ambijentalnim vinarijama kreirajući pitome slavonske pejzaže. Neosporna je povezanost bogate geološke povijesti ove gore i terroira, to ne potvrđuju samo istraživanja nego i u svijetu nagrađivana vrhunska vina, a Kutjevo – vinska prijestolnica i najpoznatije vinogorje Požeško-slavonske županije velikim se dijelom proteže upravo na padinama Papuka. Na vinorodnim papučkim „grand cru“ položajima Hrnjevcu, Vetovu, Mitrovcu…, vinograde imaju neka od najpoznatijih imena hrvatske vinske scene.

Kutjevački podrum iz 1232. | Foto Borna Subota / TZ PSŽ

Za harmoničan, pun i zaokružen okus

I na papučkim obroncima njeguje se vrhunska graševina, najrasprostranjenija i najtraženija sorta u Hrvatskoj. Upravo u Požeško-slavonskoj županiji daje najbolje rezultate i širok spektar vina – od laganih i lepršavih pjenušaca, iznimnih svježih, moćnih odležanih do karakternih orangea i mednih predikata. Sljubiti ih s jelima slavonske kuhinje poseban je gurmanski doživljaj. Pikantno predjelo s neizostavnim kulenom, laganiji riblji menu ili tradicionalna začinjenija jela poput fiša i čobanca, ukusne sarme, specijaliteti od mesa… i naravno, najfinije slavonske slastice, uz odabrane graševine dobit će pun, harmoničan i zaokružen okus.

Svijet graševine

Kao jedan od najljepših turističkih atributa Požeško-slavonske županije, Papuk je dio Svijeta graševine, jedinstvenog projekta koji na inovativan način spaja vinski turizam, bogatu kulturnu baštinu, tradiciju i običaje. U sklopu ovog projekta ukupne vrijednosti 8.729.448,52 eura otvoren je Interpretacijski centar Muzej bećarca u Pleternici, obnavlja se Spahijski podrum u Pakracu i gradi se Kuća graševine u Kutjevu. Značenje Svijeta graševine prepoznala je i Europska unija sufinancirajući ga sa 7.364.375,34 eura iz Europskog fonda za regionalni razvoj kroz Operativni program Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)