Vinski trendovi se mijenjaju , nekad je bilo i dvadeset čaša za vino, a sada je to četiri do pet, što znači dvije za bijelo, dvije za crno i jedna za pjenušce, kažu u Staklarni Rogaška, hrvatskim novinarima za posjeta Rogaškoj Slatini, te tamošnjim uspješnim tvrtka koje rade i na hrvatskom tržištu.
Sašo Ilić, voditelj maloprodaje, kaže da je je brand Rogaška, jako prisutan na hrvatsko tržištu, bilo da se radi o kristalnim čašama za vino i druga pića ili po skulpturama od poznatog kristala na krunama snježne kraljice i kralja na Sljemenu, nagradama Porin i Dora, te večernjakovoj Ruži. Naravno, tu je samoborski Kristal, koji više ne proizvodi, ali i dalje posluje u okviru Staklarne Rogaška.
U najvećoj tvornici ručnog staklarstva u Europi i danas radi 950 radnika, koji proizvode više tona proizvoda dnevno, odnosno osam milijuna tona godišnje. Sve to na tradicionalni način, puhanjem u užareno staklo iz peći. Ipak, četiri čovjeka rade običnu čašu za vino, koja se laserski reže, da bude bez ruba. Sve to kako bi kvaliteta vina, došla što više do izražaja, a tome služe i decanteri, kojih ima svake vrste i oblika, pa i onih za bijelo i crno vino u jednom, iako nemaju neku praktičnu vrijednost. No, vidjeli smo i luster od kristala vrijedan 25.000 eura, dok se čaše, ručno napravljene, dijele na one od kristala i one od kristalina, a razlikuju se po kvaliteti i zvuku. Pravi kristal ima zvuk zvona, a čaše su čišće i ljepše.
Inače, Rogaška Slatina je gradić od 5500 stanovnika, ali ima niz uspješnih poduzetničkih priča od zdravstenog turizma na bazi ljekovite vode Donat mg, za što je povijesno zaslužan i hrvatski ban Petar Zrinski, kozmetičke kuće Afrodita, radionice za izradu orgulja Antun Škrabl, koja obnavlja i orgulje iz zagrebačke crkve Sv. Katarine sa Gornjeg grada do agro turizma Pomona i restorana Jurg.
Janko Zupanec je vlasnik agro turizma Pomona, koji ima osam soba, ali i bazen, nedaleko kojeg pasu krave. Tu je i tri tisuće sadnica voća od kojeg prave isto toliko voćnih rakiju, a u tri godine, koliko rade, posjetili su ih gosti iz 51 zemlje. Zupanec govori četiri jezika i obnavlja vinski podrum, koji je dio autohtone ponude. Poznatiji vinari toga kraja su Kregar, Simčić, Kolar i Dumandžić, a vina pinot sivi, muškat žuti, ali i Hižino vino i modra frankinja.
Hrvatski vinari kažu da ima puno sličnosti između ovog dijela Slovenije i Hrvatskog zagorja, Prigorja i Moslavine, što se tiče sorta vina i vinogradarstva, ali da u popratnim sadržajima, koji prate vinsku priču u kvaliteti i širini njezine ponude, posebno što se tiče zdravstvenog turizma i dolaska stranaca, Slovenija ima prednost. (M. Petković)