Pinkerti su se vinogradarstvom i vinarstvom počeli bavit početkom prošloga stoljeća u mjestu poetičnog imena Suza (Csuza). Taj dio Baranje gdje teku i Dunav i Drava je prekrasan kraj u kojemu su Pinkerti 1986 zasadili još dva hektara vinograda u vjeri da idu bolji dani za njih.
Međutim Domovinski rat odveo ih je u progonstvo. Kada su se ponovno vratili nakon mirne reintegracije 1998. otvorili su podrum, iskrčili ona dva ha i zasadili nove trsove na poznatom Banovom brdu (Aureus Mons) još od rimskih vremena.
Njihovi vinogradi nalaze se od 190 do 210 metara nadmorske visine u neposrednoj blizini Belja d.d. Taj položaj i zbog visine, za Baranjce je to prava planina, ali i blizine Dunava i njegovog utjecaja smatra se vrhunskim. Kroz vrijeme sadeći i dalje došli su do 15 hektara gdje je graševina najbrojnija sa 6 hektara. Od sorti imaju još sauvignon blanc i muškat žuti te cabernet sauvignon (2,5 ha)najzastupljenija crna sorta, cabernet franc, frankovka i merlot.
Vinariju je do najnovijeg datuma održavao Zoltan Pinkert, a njegova kći Kristina je osmislila prepoznatljivu etiketa, vrlo efektnu, sa tulipanom i brojem 1 Bouquet Baranje.Pinkerti su bili poznati po svojim uzorno uređenim i održavanim vinogradima, dobrim vinima a posebno se ističu njihova monosortna crna vina i cuveei.
Godišnja proizvodnja vina u prosječnoj godini je 50000 litara. Sagradili su kušaonicu i započeli rad na restoranu iza podruma. Zoltan Pinkert je odlučio prodati vinariju. Novi vlasnici će nastaviti s proizvodnjom, praktički zadnje dvije berbe je radila nova postava u vinariji sa enologom Endre Kubikom, koji je bio nazočan i prezentaciji vina u Zagrebu.
Izmijenjena je i etiketa na kojoj se još uvijek nalaze mali stilizirani tulipani a vinariju vodi tvrtka Royroyal D d.o.o iz Osijeka. U planu je dovršetak restorana i izgradnja hale za proizvodnju pjenušca. Idejni nacrti su napravljeni i kreće se u realizaciju. Do daljnjega vinarija sa dozvolom bivšega vlasnika ima isto ime – Pinkert. Današnje površine iznose 11,5 hektara prosječno oko 5000 trsova/ha (5,5 graševina, 2,5 CS, 1,5 merlot, 1 ha sauvignon blanc, 0,5 cabernet franc i 0,5 muškat žuti).
U Češkom domu vinarija Pinkert predstavila je osam vina pod dirigentskom palicom sommelijera Darka Lugarića: Graševina 2022., Graševina Lacrima 2021., Sauvignon blanc 2022., Rose 2022., Cuvee (frank. i caber.franc), Cuvee Lacrima 2019. (jednako merlot i CS), Merlot Lacrima 2019. i Cabernet sauvignon Lacrima 2019. Radionica je započela sa dvije graševine koje u ukupnom kapacitetu vinarije daju pola prinosa.
Mlađa iz 2022 sa 12,8 % alkohola i 5,9 kiseline je brana na kraju kolovoza. Kratka maceracija, zatim rostfraj oko 3 mjeseca i još 3-4 u boci prije puštanja na tržište. Lijepe je zelenkasto žute boje, sortnog mirisa na jabuku. U ustima ima svježinu i gorčinu na kraju gutljaja bitnu karakteristiku naših graševina.
Vino je svježe, pitko modernog izričaja kakvo se danas traži na tržištu.
Za vrhunsku graševinu Lacrima iz 2021. grožđe je brano u tri navrata. Zadnja berba je macerirana 24 sata a zatim je sve skupa bilo 3 mjeseca na batonažu.
Ova graševina sa 13% dobro uklopljenih akohola i 5.9g/L kiseline ima miris žutog cvijeća a u okusu zrelu vinogradarsku breskvu. Punog je tijela, odličnih kiselina a u prodaju ide nakon što je odstajala u inoksu i bocama godinu dana- Možemo kazati da je ovo vino organoleptički kompleksnije, punije, slasnije.
Dobro bi išlo uz hranu toga podneblja fiš i šarana na rašljama, čak i smuđa na orly način. MPC od 8 eura je vrlo prihvatljiva cijena. Boca je ozbiljnije opremljena sa plutenim čepom i tamnom etiketom na kojoj se vide sasvim mali tulipani kao poveznica na staru vrlo hvaljenu etiketu sa velikim tulipanima u različitim bojama.
Enolog Kubik ističe da imaju i jednu 500-litarsku bačvu graševine koja je u drvu bila 8 mjeseci a publika u Mađarskoj ju je dobro prihvatila dok kod nas nije tako da neće ići sa većim količinama graševine u drvu u budućnosti.
Cuve Lacrima iz 2019. sa 13 % alkohola i 5,4 g/l kiseline je mješavina merlota i cabernet sauvignona u jednakom razmjeru. Vino je nakon maceracije bilo 15 mjeseci u bariku (dvije 500 litarske bačve iz Francuske, a druge mađarski hrast)
sada je blago granatne crvene boje, gusto, intezivnog mirisa. U početku je to voćni miris a zatim se osjete tercijarni koža, duhan, kakao, kava… Jasno je da će ovo vino vremenom dobijati na snazi, a Lugarić bi ga sada spario sa vratinom svinje fajferice, entrecotom (vrhunsko goveđe meso od rebra bez kostiju). MPC je solidnih 9 eura.
I završno, merlot Lacrima 2019. 13 % alkohola i 5,6 kiseline. U procesu proizvodnje prošao je dvotjednu maceraciju a zatim je odležao 15 mjeseci u francuskim i mađarskim baricima. Kada je flaširano ostalo je još u boci godinu dana. Vino je granatno crvene boje, gusto, sortnog mirisa i okusa (šljiva, džem). U trcijarnim notama prepoznaje se kakao, čokolada, slatki začini. Vinom su bili oduševljeni i enolog Franjo Francem i vinski novinar Željko Suhadolnik.
Kao se čulo, ovaj merlot je najelegantnije vino do sada. U dobroj je formi, kiseline su lijepe, osjeti se mineralnost i sigurna trajnost. Za vrhunsku graševinu Lacrima iz 2021. grožđe je brano u tri navrata. Zadnja berba je macerirana 24 sata a zatim je sve skupa bilo 3 mjeseca na batonažu.
Ova graševina sa 13% dobro uklopljenih akohola i 5,9 g/l kiseline ima miris žutog cvijeća a u okusu zrelu vinogradarsku breskvu. Punog je tijela, odličnih kiselina a u prodaju ide nakon što je odstajala u inoksu i bocama godinu dana- Možemo kazati da je ovo vino organoleptički kompleksnije, punije, slasnije. Dobro bi išlo uz hranu toga podneblja – fiš i šarana na rašljama, čak i smuđa na orly način. MPC od 8 eura je vrlo prihvatljiva.