Vinske promocije iz ciklusa “Vrijeme je za…” Vjeke Madunića u Češkom domu u Zagrebu ugostile su krčku vinariju Katunar. Vinariju je predstavio Antun-Toni Katunar, aktualni predsjednik udruge Kvarner Wines, vodeći nas kroz povijest ne samo vlastite vinarije, već i vinarstva na otoku Krku, a sommelijer Darko Lugarić predstavio je ukupno osam vinskih etiketa.
Naime, u obitelji Katunar generacijama unatrag uzgajala se vinova loza, o čemu svjedoče stare karte iz razdoblja između dva svjetska rata. Obitelj je devedesetih godina odlučila objediniti čak 800 raštrkanih parcela (što kupnjom što zakupom) u Bašćanskoj dragi na kojima danas uzgajaju pretežito žlahtinu, ali i druge sorte poput plavca malog (što je ujedno i najsjeverniji položaj ove sorte, koja leži na znamenitoj 45 paraleli, kao i Kutjevo), sansigot, debejan i nešto svjetskih sorti. Dodatno, u Vrbničkom polju raste još 150.000 trsova žlahtine na ukupno 3 ha vlastitih vinograda.
Položaj Šupele, u neposrednoj blizini znamenite crkvice Sv.Lucije, na nadmorskoj visini od oko 150 metara, pokazao se odličnim odabirom. Na krševitom terenu u neposrednoj blizini mora, grožđe je ovdje dobro provjetreno i izloženo dvostrukoj insolaciji, što u kombinaciji sa obilježjima tla stvara terroir pogodan za ozbiljna i snažna vina.
Izbor sorti, poput nanovo oživljenog sansigota i debejuha, svrstava ovu vinariju u “red čuvara autohtonih sorti” kojima kvarnerski kraj obiluje. Smatra se, naime, da je upravo ova vinska regija najbogatija autohtonim sortimentom, a o dugoj povijesti vinarstva u ovim krajevima svjedoči i Baščanska ploča, pronađena nedaleko položaja današnjih vinograda, koja na sebi ima uklesane vitice vinove loze, kao i podatak da je upravo ovdje pronađen prvi povijesni trag bačve sa zakrivljenom dužicom, što je predstavljalo revoluciju u transportu vina u doba antičkog Rima.
Kada su se Katunari uputili u eksperiment zvan “plavac mali na Krku” izazvali su mnoge sumnje, no iste su raspršene 2020. godine kada je ovo vino osvojilo velikog Decanterovo srebro od čak 93 boda.
No, vratimo se žlahtini, najpopularnijoj sorti Kvarnera čiji sam naziv govori o užitnosti (žlahtno = plemenito) i najzastupljenijoj – količinski i brojem etiketa – u vinariji Katunar. Imali smo priliku kušati pet izričaja ove sorte: dva “bazna” iz 2022. i 2020. dva u “orange” verziji i jedan u obliku prošeka. Svježe žlahtine, očekivano, namijenjene su sezonskoj potrošnji i uglavnom se prodaju unutar jedne sezone sve žednijem tržištu Istre i Kvarnera. Potrošaču nude upravo ono što se od njih traži, svježinu i pitkost, pri čemu 2020. godina, zaostali višak iz nemilog razdoblja korone, svjedoči o kvaliteti i trajnosti ovog vina, ističe Lugarić.
S druge strane, macerat i amfora sasvim su druga priča: iako su obje etikete u kategoriji amber vina, razlikuju se stilom i vinifikacijom. Macerat Festivum nastao je trotjednom maceracijom u otvorenoj posudi, uz kasnije premještanje u drvenu bačvu, pri čemu u cijelom procesu nije bilo dodanog sumpora. Amfora je pak rađena srednjovjekovnim stilom minimalne intervencije, na način kako se nekad radilo misno vino. Oba su vina vrhunski amber uratci, puštena u promet u malim nakladama od par tisuća butelja namijenjenim iskusnim poznavateljima dobre kapljice.
Od crnih etiketa kušali smo monosortni Sansigot iz 2020., Kuryktu Riservu iz 2019. (kupažu sansigota, debejana i svjetskih sorti) i taj “provokativni” Plavac mali 2018. koji se pokazao kao vrlo pitak i užitan. Rasprava o tom vinu dovela je do spoznaje kako se Pelješac i Krk podudaraju u dnevnim temperaturama, no postoji razlika u onim noćnim, pri čemu je na Krku znatno hladnije, zbog čega se u vinu nakuplja nešto manje tanina što ide u prilog ukupnom dojmu elegancije.
Prošek smo, namjerno ostavili za kraj. On je također napravljen od žlahtine, kao i po svim “pravilima” proizvodnje ovog tradicionalnog desertnog vina, no usprkos tome – nije u skladu s novim pravilnikom. Naime, isti propisuje kako je najsjevernija granica proizvodnje prošeka otog Pag, pa Kvarner, usprkos činjenici što proizvodnja prošeka ovdje postoji još od početka prošlog stoljeća, nije uvršten u prošek-zonu, koja zaobilazi Krk.
Usprkos svim “prekršenim” pravilima, izvrstan je, iako nemaju zeleno svijetlo za promet ovim desertnim vinom, koje je izvrsno. Kao uostalom i sva prezentirana vina vinarije Katunar. Vina, pak, imaju cijenu od 12 eura za žlahtine do 13 eura za sansigot, a16 do 20 eura za plavac mali.