Vivodinski kraj je stoljećima poznati vinogradarski kraj. Malo sa strane praktički na slovenskoj granici nikada u Hrvatskoj nije izazivao veću pozornost kod ljudi iz vinarske struke: sommelieri, ugostitelji, novinari…
Ondje je godinama Badel otkupljivao kompletan urod tako da su rijetki imali nešto više, osim za svoje potrebe. Ipak, zadnjih dvadesetak godina profiliralo se desetak vinara koji su stalno na tržištu. Osim čak četiri Vrbaneka (Josip, Darko, Mirka i Zdenka) tu su još Frlan, Viktorovski, Lešćanec, Ferko, Štubljar…
Najstariji pa i najpoznatiji uz Darka je Josip čija su vina, uz iskusnog vinara, ali i poznatog voćara, predstavili u Češkoj besedi u Zagrebu – Vjekoslav Madunić i Darko Lugarić.
Naime, Josip Vrbanek je čak 26 godina radio na više pozicija u Institutu za voćarstvo. Bio je i prvi predsjednik Hrvatske voćarske zajednice i 12 godina predsjednik vinogradara i vinara Ozlja. Ta povezanost sa voćem (jabuka) usmjerila ga je još 1995. da sa obitelji iz vlastitih voćnjaka počne proizvoditi jabučni ocat. Nekoliko godina kasnije stariji sin Luka je primjetio da jedino oni nemaju trsove u vivodinskom kraju.
Bio je to povod za kupnju zemlje na odličnom položaju Krasinec i sadnju pola hektara- najviše rajnskog rizlinga oko 50 % i podjednako sauvignona i graševine na ostatku. Bilo je to na početku tisućljeća. Do 2003 su kompletirali kupovinom već postojeće vinograde najprije 3 a zatim i još jednog hektara. Prinosi po hektaru su 8 tona što znači najviše 1,5 kg po trsu.
Istovremeno s izlaskom na tržište 2003. kupio je od Badela veliku vinariju sagrađenu 1938. u kojoj i danas prosječno godišnje, uz dodatnu kupovinu iz tog kraja, proizvede oko 60000 litara vina. U asortimanu ima čiste sorte graševinu, rizling, sauvignon, sivi pinot, chardonnay, lovrijenac, dišeću raninu i muscat ottonel te dvije kupaže rose (frankovka i portugizac u jednakim omjerima) i crveni cuvee (frankovka, portugizac i lovrjenac).
Odnedano mu u stručnom dijelu posla pomaže enologinja Ivana Štajcer. Vina plasira najviše u Zagreb i okolicu, na moru u Sukošan , Split i Dubrovnik ovih dana kreće jedna paleta za Nizozemsku a u idućim mjesecima očekuje dovršetak posla oko izvoza u SAD i Kanadu. Vani će se plasirati pod etiketom Saint Lauren (sv.Lovro svetac zaštitnik Vivodine i cijelog područja). Vina su , posebno lovrijenac, dobijala priznanja na lokalnim izložbama i u Sloveniji (Metlika). Na kraju ali ne i posljednje po važnosti u tijeku ove godine bit će spreman za tržište Pjenušac od dišeće ranine započet u prošloj godini klasičnom metodom.
Probali smo čak 9 etiketa, a posebno su nas se dojmili pet vina. I ostala su sa ocjenom vrlo dobar a petice smo dali rajnskom rizlingu 2021., sivom pinotu iz 2022., također svježi chardonnay 2022., lovrijenac iz 2019. i cuvee rouge (crveni ) iz 2018. Krenimo redom: Rajnski rizling 2021. 13 % alkohola 6,5 g/L kiseline i 7 grama ostatka šećera. Lijepe svijetlozelene boje, tipičnih sortnih mirisa (breskva), mlad još uvijek bez tercijarnih mirisa petroleja, pravije reprezent ovog terroira. Lijepo se može sljubiti sa ribljim (i morska i riječna) jelima.
Ovdje je Lugarić po prvi puta hvalio odabir alzaške boce u koju je punjeno vino a etikete su koncizne i dovoljno informativne. Rizling je sa već spomenutog Krasinca i ja mu sa svoje strane dajem peticu.
Sivi pinot 2022. sa 13,5 % alkohola sa položaja sv.Duh na zapadnoj strani i visini oko 350 metara je svježe, bistro, lijepoga mirisa starenjem postaje i intezivniji, lijepe slamnato žute boje sa također relativno visokim alkoholom koji je dobro uklopljen zahvaljujući i ostatku šećera. Godinu ranije, onaj iz 2021. sa 14.8 % alkohola bio je na reprezentativnom ručku u Esplanadi za posjete francuskoga predsjednika Macrona.
Te količine su , naravno, ekspresno nestale zato je prijedlog Suhadolnika da stvori manju arhivu u kojoj će moći pratiti razvoj vina starenjem dobrodošao. Uz zazubice, čuli smo da bi ga se moglo gurmanski iskoristiti uz pečene lignje na grilu, hobotnicu ispod peke, ali i jednostavan naravni odrezak.
Chardonnay 2022. 13 % alkohola sa osvježavajućom notom, mirisa na koštunjićavo voće, maslačan, pitak sa bademastim završetkom dobro bi odgovarao uz različito obrađenu piletinu, lungić i teletinu ali i smuđ na orly način i mšarana. Ovo je tehnički fino dorađeno vino sa konstatacijom dovoljno snažan a lijepo pitak. Prodane su sve količine još prošle jeseni.
Chardonnay je najrasprostranjenija i najprodavanija svjetska bijela sorta. Zanimljivo je da je chardonnay nastao križanjem pinota i Gouais blanca (kod nas poznat pod imenom belina velika, praktički ga više nema u vinogradima…) Sorta izuzetno potentna za pjenušce.
Lovrijenac 2019. 13 % alkohola je nastao križanjem pinota crnog i guais (gue) blanca ili bijele beline velike. Nije do kraja razjašnjen ni DNK ni porijeklo. Kako je većina sorti nastala u Francuskoj smatra se da je i ova porijeklom iz Alzasa. Vino je na području nekadašnje Austrougarske poznato pod više lokalnih naziva: Sant Lorentz, Vabžinec, Šent lovrenka a na području Vivodine su se sretno pronašli svetac zaštitnik sv.Lovro i sorta Lovrijenac. Puno vino sa odličnom kiselinom.
Važno je reći da ga trenutno u Hrvatskoj za tržišne količine ima samo Josio Vrbanek. Grožđe se bere odmah iz ranih bijelih sorti sredinom rujna. Ovo vino je bilo oko 4 mjeseca u bariku, a onda još osam mjeseci u velikoj bačvi od 3000 l.
Cuvee rouge 2018. ima samo 12,5 % alkohola, vrlo pitak sastavljen od frankovke, portugisca i lovrijenca. Mogli bismo kazati tipični vivodinski cuvee. Lugarić predlaže uz ovo laganije crno vino roštilj, skuše i sitniju jadransku ribu srdelice i inćune.
Vinarija Vrbanek je pronašla, tržišnu nišu najviše u Zagrebu i na dalmatinskoj obali. Sada kreću dalju u svijet u kojemu se danas vrti proizvodnja od oko 260 milijuna hektolitara vina!