Seoski turizam Zlatni klas Zlatni klas poznat je po svojoj je posebnosti u pripremi hrane

Znate li da nedaleko od Zagreba postoji mjesto na kojem ćete se ujutro buditi uz miris kruha od koprive, na kojem ćete pojesti patku pečenu u krušnoj peći sa zelenim mlincima od koprive, na stolu zateći izdašnu juhu od koprive koja može biti i samostalan obrok, a kad se požalite da ste pretjerali s kojom čašicom previše, u rukama ćete imati lijek za mamurluk – domaći sok od koprive?!

Seoski turizam Zlatni klas, nalazi se u Otrovancu (nedaleko središta Pitomače) i po svojoj je posebnosti u pripremi hrane, te spajanju tradicionalnog i domaćeg poznat desetljećima.

Danas ga oblikuju tri generacije obitelji Tkalčec – Branko, Bernard i njegova dva sina Martin i Kris, koji su zapravo djed, otac i sinovi koji svakog dana ugošćuju brojne goste. Na imanju dominira veliki restoran, ali i kućice za odmor s namještajem starim preko 100 godina, upotpunjenim pomno biranim suvremenim detaljima smještenim u prirodu.

Miris podravske hrane

Odmor je ovdje, kažu, potpun, jer osim što su vam na raspolaganju kućice za odmor, neprestano miriši podravska hrana. U Zlatnom klasu se svakog dana peče kruh od koprive (jede se uz sve), domaći mlinci, zlevanke, ali i kuhaju tipični podravski obroci u kojima je sljubljena tradicija i moderno.

Juha od bundeve s rezancima od koprive, raca, kuhani buncek s bijelim žgancima, šarf rebarca, krumpir iz krušne peći, paprike pod kapom, kukuruzna zlevanka s domaćim pekmezom od šipka samo su neke zvijezde menija u hladnijem dijelu godine!

No, osim podravskih delicija, u Zlatnom se klasu na poseban način vrednuje kopriva. Među prvima su je, kako kaže Bernard na stol stavljale bake – svježe ubranu, te na tavici ‘povezanu’ sa svježim jajem. Bio je to omlet satkan od hranjivih elemenata na kojem su djeca odrastala, ali i živjeli radišni ljudi ovog kraja.

Tada je to bio jedini način pripreme obroka s koprivom- ne računajući naravno čaj od koprive koji se koristio u zdravstvene svrhe.

“Bakin recept je uvijek tu negdje, ali u modernim vremenima pojavile su se i moderne tehnike obrada hrane, te smo tako i mi došli na ideju da svježe ubranu koprivu koja za nas ima posebnu vrijednost stavljamo u hranu, s time da ju više ne sjeckamo kako su to radili prije, nego blendamo i tako iskorištavamo u potpunosti”, kaže Bernard koji je zajedno sa svojim timom osmislio pregršt suvremenih specijaliteta u kojima dominira kopriva. Juha, varivo, štrudla, kolači, ali i kultni kruh i mlinci…

Zdravlje na tanjuru!

Kopriva je posebna biljka, izuzetno bogata željezom i vitaminima C, A i B, ali i mineralima kao što su kalcij, željezo, magnezij, fosfor, kalij i natrij. Ono što je zanimljivo je to da su svi dijelovi koprive ljekoviti (cvijet, stabljika, lišće i korijen) što znači da se može iskoristiti cijela stabljika.

Njena mravlja kiselina koja peče zapravo je jako zdrava za zglobove i cirkulaciju. Mlađe je generacije, kako kaže Bernard, beru noseći rukavice, dok je stariji ljudi beru goloruki. Kopriva nije plantažna biljka, ima svoje zakone rasta, voli rahla tla, sjenovita područja i voli kišu.

Postoje dva ciklusa berbe, proljeće i jesen, kad je dosta vlage i kiše te sunce nije previše jako.

Kopriva raste u osami, na mjestima gdje nije stupila ljudska noga pa ona prava i zdrava raste u skrivenim prostorima, na napuštenim imanjima i pored šumskih puteva gdje nema previše prometa.

Ne voli prostore gdje se koriste pesticidi i herbicidi pa je time ekološka biljka koja uspijeva na zdravom tlu.

Tkalčeci je beru organizirano, obiteljski, na obroncima Bilogore i raznim drugim terenima. Kilogrami svježe ubrane koprive brzo se i jednostavno pretvaraju u korisnu pastu koju Bernard koristi u mnogim specijalitetima, a priprema je jako jednostavna-u vruću vodu se stavljaju vrhovi mlade koprive te blanšira nekoliko minuta, dobro ocijedi i na kraju blendana dok pasta ne postane gusta.

Kopriva je vrlo inspirativna namirnica

“Tu zelenu pastu koju smo dobili koristimo kao bazu koju koristimo u pripremi bilo koju vrstu kruha, s njom radimo tjestenine (sve vrste – od tijesta do popularnih mlinaca) stavljamo je u kolače i razne pite, zlevanke, u juhu, može se piti razrijeđena u smoothieju po želji…

Kopriva je kao namirnica, a i pasta koju dobivamo vrlo inspirativna u pripremi hrane” – dodaje naš sugovornik otkrivajući kako je brojni gosti koji dolaze u Zlatni klas znaju da će na ovom mjestu pojesti nešto tradicionalno pripremljeno na moderan način, ali i zdravo i izdašno.

Kako su starija generacija Tkalčeca (otac Branko i Bernard) vegetarijanci, na jelovnicima se nalazi mnogo zanimljivih i kreativnih rješenja bez mesa gdje kopriva ima vrlo važnu ulogu.

I da, kad pretjerate s hranom i pićem – Tkalčeci će vam dati ‘prvu pomoć’ po receptu ‘dede Branka’ – domaći sirup od koprive koji tijelu pomaže da dođe u balans i lakše provari prekomjerni unos hrane i pića.

Foto: Nikola Zoko

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)