Salon vina i delicija VinDel održan je deveti put u Mariboru, a ove je godine okupio 240 izlagača iz 17 zemlja, što je 25 posto više nego lani, a među njima su u Sloveniji bili i hrvatski vinari i vinogradari iz Istre, Klaudio Tomaz i Ivan Damjanić.
Organizator VinDela Dejan Baier kazao nam je da je svim vinarima u regiji, koja na malom prostoru imaju više značajnih vinogradarskih područja, nužna veća promocija vina, jer se radi o proizvođačima koji na globalnom tržištu, a EU je najveći uvoznik vina na svijetu, ne proizvode značajne količine, kako bi se bolje pozicionirali na otvorenom vinskom tržištu.
No, prije salona vina u hotelu Draš, posjetili smo u Mariboru, koji ima 25 vinara, znamenitu Hižu stare trte, gdje je smještena najstarija vinova loza na svijetu, iz 1657. godine, koja još uvijek rađa, a 2004. godine je upisana i u Guinnessovu knjigu svjetskih rekorda. U Hiži stare trte je i poseban mozaik sa 1,3 milijuna kamenčića, a vinoljupci se mogu upoznati i sa bogatom vinskom povijesti i autohtonim sortama kao što je cviček.
Nadalje, u samom centru Maribora se nalazi najveći gradski vinski podrum u Europi, dug 2,2 kilometra, a na njegovoj zgradi se nalazi i ploča hrvatskog konzulata. U podrumu je najstarija drvena bačva iz 1862. godine, kapaciteta 1692 litre, no već dugo nije u uporabi. Tu je i golema betonska bačva s još većim kapacitetom, a vinski podrum danas, koji je najprije bio konjušnica, pa pivovara, osim za čuvanje 90.000 boca vina, služi i za priređivanje manjih koncerata…
U ovom podrumu su posebno ponosni na muškat žuti Pullus 777, napravljen posebno za isto toliko godina vinarstva i vinogradarstva u Ptuju.
Na salonu vina, pak, sreli smo vinara Klaudia Tomaza iz Motovuna koji kaže da je najprije počeo organizirati vinske večeri po restoranima u Sloveniji, a zadnje dvije godine dolazi i na salon vina u Mariboru, kako bi se odmorio od berbe grožđa, koja je kod njega ove godine bila najbolja u posljednjih sedam godina, koliko se profesionalno bavi vinom. Tomaz proizvodi 100.000 boca vina godišnje, a izložbeni prostor je podijelio sa enologom Ivanom Damjanićem, koji proizvodi 40.000 boca vina godišnje, na 8,5 hektara vinograda kod Poreča.
Damjanić je na salonu, uz neizbježnu malvaziju, predstavio i nekad u Istri popularnu borgonju, koja je, kaže, ista kao i frankovka. No, prva hit su ljetos bila lagana roze vina, ali dolaskom jeseni, za njih se smanjuje interes.
S druge strane, Stevo Orašanin, menadžer vinarije Zvonko Bogdan iz Palića u Srbije, ističe da je najbolji festival vina u regiji, onaj Vinocomom u Zagrebu, koji u studenom organizira profesor Ivan Dropuljić, jer u hotel Esplanade, dođu svi najveći vinski igrači u regiji, što nije bio slučaj u Mariboru. Naime, osim poznatih i priznatih vinarija Ščurek i Radgonske Gorice, na salonu ove godine nije bilo drugih većih vinara iz Slovenije.
Salon je ove godine promijenio i mjesto održavanja, odnosno hotel, koji je za zvjezdicu iza na Pohorju.
Ipak, posebna atrakcija na salonu su bile slovenske vinske kraljice, njih desetak. Izdvojili bi i predavanje o Slow food pokretu koji se zalaže za pravedniju raspodjelu hrane, ali i njezino plaćanje proizvođačima, koja mora biti unutar 60 kilometara od mjesta njezine proizvodnje, odnosno potrošnje zdrave hrane. Upozoreno je da znak Slow food hrane, crveni puž, ugostitelji, a takvih slučajeva ima i u Hrvatskoj, ne bi smjeli koristiti, jer je to suprotno praksi ovoga brzo rastućeg pokreta. (M. Petković)